Mudre izreke, 14. poglavlje

1. 1 Ženska mudrost sagradi kuću, a ludost je rukama razgrađuje.
2. 2 Tko živi s poštenjem, boji se Jahve, a tko ide stranputicom, prezire ga.
3. 3 U luđakovim je ustima šiba za oholost njegovu, a mudre štite vlastite usne.
4. 4 Gdje nema volova, prazne su jasle, a obilna je žetva od snage bikove.
5. 5 Istinit svjedok ne laže, a krivi svjedok širi laž.
6. 6 Podsmjevač traži mudrost i ne nalazi je, a razumni lako dolazi do znanja.
7. 7 Idi od čovjeka bezumna, jer nećeš upoznati usne što zbore znanje.
8. 8 Mudrost je pametna čovjeka u tom što pazi na svoj put, a bezumnička ludost prijevara je.
9. 9 Luđacima je grijeh šala, a milost je Božja s poštenima.
10. 10 Srce poznaje svoj jad, i veselje njegovo ne može dijeliti nitko drugi.
11. 11 Dom opakih propast će, a šator će pravednika procvasti.
12. 12 Neki se put učini čovjeku prav, a na koncu vodi k smrti.
13. 13 I u smijehu srce osjeća bol, a poslije veselja dolazi tuga.
14. 14 Otpadnik se siti svojim prestupcima, a dobar čovjek svojim radom.
15. 15 Glupan vjeruje svakoj riječi, a pametan pazi na korak svoj.
16. 16 Mudar se boji i oda zla se uklanja, a bezuman se raspaljuje i bez straha je.
17. 17 Nagao čovjek čini ludosti, a razborit ih podnosi.
18. 18 Glupaci baštine ludost, a mudre ovjenčava znanje.
19. 19 Zli padaju ničice pred dobrima i opaki pred vratima pravednikovim.
20. 20 I svom prijatelju mrzak je siromah, a bogataš ima mnogo ljubitelja.
21. 21 Griješi tko prezire bližnjega svoga, a blago onomu tko je milostiv ubogima.
22. 22 Koji snuju zlo, ne hode li stranputicom, a zar nisu dobrota i vjernost s onima koji snuju dobro?
23. 23 U svakom trudu ima probitka, a pusto brbljanje samo je na siromaštvo.
24. 24 Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumnima kruna – njihova ludost.
25. 25 Istinit svjedok izbavlja duše, a tko laži širi, taj je varalica.
26. 26 U strahu je Gospodnjem veliko pouzdanje, i njegovim je sinovima utočište.
27. 27 Strah Gospodnji izvor je života: on izbavlja od zamke smrti.
28. 28 Mnoštvo je naroda ponos kralju, a bez puka knez propada.
29. 29 Tko se teško srdi, velike je razboritosti, a nabusit duhom pokazuje ludost.
30. 30 Mirno je srce život tijelu, ljubomor je gnjilež u kostima.
31. 31 Tko tlači siromaha huli na stvoritelja, a časti ga tko je milostiv ubogomu.
32. 32 Opaki propada zbog vlastite pakosti, a pravednik i u samoj smrti nalazi utočište.
33. 33 U razumnu srcu mudrost počiva, a što je u bezumnome, to se i pokaže.
34. 34 Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota pucima.
35. 35 Kralju je mio razborit sluga, a na sramotna se srdi.