Knjiga Sirahova, 37. poglavlje

1. 1 Svaki prijatelj veli: »I ja sam ti prijatelj.« Ali su mnogi samo po imenu prijatelji.
2. 2 Nije li sama smrtna žalost kad se drug ili prijatelj pretvori u neprijatelja?
3. 3 O, sklonosti opaka, zašto si stvorena? Da prekriješ zemlju prijevarom?
4. 4 U sreći se lažni drug raduje s prijateljem, a u času nesreće okreće se protiv njega.
5. 5 A pravi drug dijeli nevolju s prijateljem i kad do boja dođe, štita se laća.
6. 6 Ne zaboravljaj prijatelja vjerna u boju i ne zaboravi ga kad se obogatiš.
7. 7 Svaki savjetnik dijeli savjete, ali mnogi svjetuju sebi u prilog.
8. 8 Čuvaj se od onoga koji nudi savjet: ispitaj prije što on sam želi – jer on daje savjet na svoju korist – da on ne baci oko na tebe
9. 9 pa ti veli: »Dobar je tvoj put«, a potom iz prikrajka promatra nesreću tvoju.
10. 10 Ne svjetuj se s čovjekom koji te krivo gleda i ne otkrivaj zavidniku namjere svoje.
11. 11 Ne svjetuj se sa ženom o njezinoj suparnici, niti s kukavicom o ratu, niti s trgovcem o trgovini, niti s kupcem o prodaji, niti sa zavidnikom o zahvalnosti, niti sa samoživcem o milosrđu, niti s lijenčinom o bilo kakvu poslu, niti s prolaznim najamnikom o svršetku posla, niti s lijenim slugom o veliku radu: ne oslanjaj se na njih ni za kakav savjet.
12. 12 Nego se uvijek obrati na pobožnika o kome znadeš da vrši zapovijedi, koji je s tobom jedne duše i koji će nad tobom plakati kada posrneš.
13. 13 I na savjet srca svoga pazi, jer nemaš nikog vjernijeg od njega.
14. 14 Jer srce često pretkazuje čovjeku pouzdanije nego sedam stražara s vidikovca visokog.
15. 15 Ali se kraj svega toga moli Svevišnjem da te vodi stazom istine.
16. 16 Razbor je početak svakog posla, promišljanje prethodi poduzimanju.
17. 17 Korijen misli u srcu je, iz njega izrastaju četiri grane:
18. 18 dobro i zlo, život i smrt, a jezik im je uvijek gospodar.
19. 19 Postoji čovjek kadar poučiti druge, a sebi je samom beskoristan.
20. 20 Drugi je opet spretan govornik, ali omražen, i takav će umrijeti od gladi:
21. 21 jer nije stekao naklonosti Gospodnje i lišen je svake mudrosti.
22. 22 Postoji i mudrac sam sebi mudar, i plodovi su mu razbora na ustima pouzdani.
23. 23 Mudrac poučava svoj vlastiti puk, i plodovi su njegova razbora pouzdani.
24. 24 Mudar je čovjek pun blagoslova, i svi koji ga vide zovu ga sretnim.
25. 25 Malen je broj dana života čovječjeg, a nebrojeni su dani naroda izraelskog.
26. 26 Mudrac stječe povjerenje naroda svog i ime mu živi životom vječnim.
27. 27 Sine moj, dok si živ, kušaj narav svoju, vidi što joj šteti i to joj uskrati.
28. 28 Jer nije svima sve probitačno niti je svakomu sve po volji.
29. 29 Ne budi nezasitan u slasticama i ne budi lakom za jestvinom.
30. 30 Jer prekomjerno jelo donosi bolest i proždrljivost izaziva proljev.
31. 31 Mnogi pomriješe od neumjerenosti, a tko se čuva, produžuje svoj život.